Uvod
Ljutnja ne samo da šteti našem mentalnom zdravlju, već i šteti našim srcima, mozgu i gastrointestinalnom sistemu, prema doktorima i nedavnim istraživanjima. Naravno, to je normalna emocija koju svi osjećaju – malo nas ostaje spokojno kada nas vozač prekine ili nas šef natjera da ostanemo do kasno. Ali ako se ljutite prečesto ili predugo, to može uzrokovati probleme. Postoje načini da spriječite da vaš bijes nanese previše štete. Tehnike poput meditacije mogu pomoći, kao i učenje izražavanja ljutnje na zdravije načine.
Istraživanje o efektima ljutnje na srce
Jedna nedavna studija je proučavala efekte ljutnje na srce. Utvrđeno je da bijes može povećati rizik od srčanog udara jer narušava funkcioniranje krvnih žila, prema studiji u maju u Journal of the American Heart Association.
Istraživači su ispitivali uticaj tri različite emocije na srce: ljutnje, anksioznosti i tuge. Jedna grupa učesnika je uradila zadatak koji ih je razljutio, drugi je uradio zadatak koji ih je učinio tjeskobnim, dok je treća radila vježbu osmišljenu da izazove tugu.
Naučnici su zatim testirali funkcionisanje krvnih sudova kod svakog učesnika, koristeći manžetu za krvni pritisak da stisnu i oslobode protok krvi u ruci. Oni u ljutoj grupi imali su lošiji protok krvi od onih u ostalima; njihovi krvni sudovi se nisu toliko proširili." Spekulišemo s vremenom ako dobijete ove hronične uvrede na arterijama jer se mnogo ljutite, to će vas ostaviti u opasnosti od srčanih bolesti," kaže dr. Daichi Shimbo , profesor medicine na Univerzitetu Kolumbija i glavni autor studije.
Ljutnja može pokvariti vaš gastrointestinalni sistem
Doktori također bolje razumiju kako ljutnja utiče na vaš GI sistem.
Kada se neko naljuti, tijelo proizvodi brojne proteine i hormone koji povećavaju upalu u tijelu. Hronična upala može povećati rizik od mnogih bolesti.
Aktivira se i simpatički nervni sistem tijela - ili sistem "bori se ili bježi", koji odbacuje krv iz crijeva u glavne mišiće, kaže Stephen Lupe, direktor bihejvioralne medicine na odjelu za gastroenterologiju, hepatologiju i ishranu Klivlendske klinike. Ovo usporava kretanje u GI traktu, što može dovesti do problema kao što je zatvor.
Osim toga, otvara se prostor između stanica u sluznici crijeva, što omogućava da više hrane i otpada ode u te praznine, stvarajući više upale koja može potaknuti simptome kao što su bol u trbuhu, nadutost ili zatvor.
Ljutnja može narušiti funkciju vašeg mozga
Ljutnja može naštetiti našem kognitivnom funkcionisanju, kaže Joyce Tam, docentica psihijatrije i bihejvioralnih nauka u Medicinskom centru Univerziteta Rush u Čikagu. Uključuje nervne ćelije u prefrontalnom korteksu, prednjem delu našeg mozga koje može uticati na pažnju, kognitivnu kontrolu i našu sposobnost da regulišemo emocije.
Ljutnja može pokrenuti tijelo da otpusti hormone stresa u krvotok. Visok nivo hormona stresa može oštetiti nervne ćelije u prefrontalnom korteksu mozga i hipokampusu, kaže Tam.
Oštećenje prefrontalnog korteksa može uticati na donošenje odluka, pažnju i izvršnu funkciju, dodaje ona.
U međuvremenu, hipokampus je glavni dio mozga koji se koristi za pamćenje. Dakle, kada su neuroni oštećeni, to može poremetiti sposobnost učenja i zadržavanja informacija, kaže Tam.
Kako kontrolisati ljutnju
Prvo, shvatite jeste li ljuti previše ili prečesto. Ne postoji čvrsto pravilo. Ali možda ćete imati razloga za zabrinutost ako ste ljuti više dana ili veći dio dana, kaže Antonia Seligowski, docentica psihijatrije u Općoj bolnici Massachusetts i Harvard Medical School, koja proučava mozak-srce vezu.
Kratko se naljutiti drugačije je od hroničnog bijesa, kaže ona. "Ako s vremena na vrijeme vodite ljutit razgovor ili se s vremena na vrijeme uznemirite, to je unutar normalnog ljudskog iskustva", kaže ona. "Kada je negativna emocija produženo, kada ga zaista imate mnogo više i možda intenzivnije, to je ono u čemu je loše za vaše zdravlje.” Njena grupa razmatra da li tretmani mentalnog zdravlja, poput određenih vrsta terapije razgovorom ili vežbi disanja, takođe mogu biti u stanju poboljšati neke od fizičkih problema uzrokovanih ljutnjom.
Drugi doktori preporučuju strategije upravljanja besom. Hipnoza, meditacija i pažljivost mogu pomoći, kaže Lupe Klivlendske klinike. To također može promijeniti način na koji reagujete na ljutnju. Usporite svoje reakcije. Pokušajte primijetiti kako se osjećate i usporite svoj odgovor, a zatim naučite to izraziti. Također želite da budete sigurni da ne potiskujete osjećaj, jer to može povratiti i pogoršati emociju. Umjesto da vičete na člana porodice kada ste ljuti ili nešto udarate, recite: „Ljut sam jer X, Y i Z, i stoga mi se ne jede s tobom niti mi je potreban zagrljaj ili podrška”, predlaže Lupe. „Uspori proces,” kaže on.
Vrijeme objave: Jul-15-2024